Ridaedje R/L
(Redjiblé di Ridaedje L/R)
Li ridaedje R/L, c' est l' candjmint d' son do son L eviè li son R, u årvierdimint.
On s' end abaitixh åd triviè des disfondowes d' on minme mot, u inte les scrijhaedjes d' asteure et les vî scrîjhas.
Ci passaedje la est foirt åjhey e walon, a cåze d' on prononçaedje rôlé do R, k' esteut foirt corant disk' å 20inme sieke.
Manaedjmint do ridaedje R/L pa les rfondeus[candjî | candjî l’ côde wiki]
Dins li rfondaedje do walon, li ridaedje R = L a télcô stî ritnou, télcô nén.
Egzimpes di rfondaedje avou L[candjî | candjî l’ côde wiki]
Egzimpes di rfondowes avou R, k' ont des disfondowes avou L[candjî | candjî l’ côde wiki]
Li ridaedje R/L et l' etimolodjeye.[candjî | candjî l’ côde wiki]
Kékès egzimpes.[candjî | candjî l’ côde wiki]
passaedje d' on bodje avou L a on mot avou R[candjî | candjî l’ côde wiki]
Ôtes ridaedjes vijhéns[candjî | candjî l’ côde wiki]
Ridaedje L/R[candjî | candjî l’ côde wiki]
- (rofondowes) carcul, carculaedje
- (dosfondowe) pilûre
Ridaedje R/Y[candjî | candjî l’ côde wiki]
Après cossoune : covri => coviete; coviake
Dins des ôtes langues[candjî | candjî l’ côde wiki]
E basse, les R sont rôlés come e castiyan. Mins gn a bråmint des cåzeus francès k' el prononçnut avou on screpé R come e francès.
Hårdêye difoûtrinne[candjî | candjî l’ côde wiki]
(fr) esplikêyes sol ridaedje R/L (dins l' grosse croejhete Hendschel, tot dischindant a "R")